Baraćeve špilje

Često se za krška područja kaže da su negostoljubiva zbog nedostatka vode. To je možda točno ako gledamo samo površinu, ali kad uđemo u podzemlje vidjet ćemo da je voda tamo napravila prava umjetnička djela. Gornja Baraćeva špilja, jedna od četiri Baraćeve špilje i jedina otvorena za turističke posjete, smještena je na jugu Karlovačke županije, unutar Značajnog krajobraza Baraćeve špilje. Bogate arheološke i paleontološke nalaze poput narukvice iz 7. st. pr. Kr. te ostataka špiljskog medvjeda i lava, uz zanimljivosti o nastanku špilja, prezentirat će stručni vodiči prolazeći prvo kroz šumu koja vodi do špilje, a zatim i u špilji prepunoj ukrasa; stalaktita, stalagmita i stalagnata. Uz to, vjerojatnost susreta sa šišmišom koji visi sa stropa je vrlo velika!

Obilazak Gornje Baraćeve špilje organizira se uz pratnju stručnog vodstva, uključenog u cijenu ulaznice u trajanju od 45 minuta do jedan sat. Stalna temperatura u špilji je 9 °C, posjetiteljima se preporučuje prikladna odjeća i obuća. Nije potrebna prethodna najava za individualne posjetitelje, obitelji i grupe s manje od 15 osoba. Na izletištu posjetitelje očekuje besplatan parking, dječje igralište, badminton teren, nogometno igralište, pješačke staze te suvenirnica. Špilje su otvorene za posjećivanje svaki dan, uključujući blagdane i praznike, sukladno radnom vremenu koje možete pronaći na njihovoj web stranici. Posljednji obilazak u danu organizira se pola sata prije završetka radnog vremena.

Za ljubitelje prirode otvorene su i 3 pješačke staze nazvane po velikim zvijerima koje borave upravo unutar značajnog krajobraza Baraćeve špilje – Vučja (1,2 km), Risja (3,1 km) i Medvjeđa (7,5 km). Hodajući uređenim stazama kroz šumu, ovisno o odabranoj stazi, posjetitelji imaju priliku vidjeti ponikve, škrape, kamenice, izvore, ponore, potoke i jame te tako zaokružiti priču o kršu, odnosno snazi koju voda ima u vapnenačkim stijenama.

Dvije su teorije o nastanku imena Baraćevih špilja; prema jednoj dobile su ime po mještaninu Baraću koji je ispred špilja porazio turskog gorostasa, a prema drugoj su ih mađarski vojnici za vrijeme Austrougarske monarhije prozvali prijateljskim špiljama (barát – prijatelj).